Biciklizam u Malmo-u

Piše: Neđo Jeknić

Imajući u vidu da je Podgorica na samom početku razvijanja biciklističke infrastrukture i kulture uopšte, vjerovatno će biti i malo neskromno da se ugledamo na gradove koji su i prije pola vijeka bili razvijeniji nego što smo mi danas po pitanju biciklizma. Svakako, za neke stvari će nam trebati vremena, vjerovatno su i decenije u pitanju, ali neke bi mogli iskopirati već sad.

IMG_20171013_094117Malmo je grad koji ima oko 300 000 stanovnika (mada cijela regija Skanija gravitira ka ovom gradu sa svojih 600 000), pa je kao takav solidan za poređenje, ako uzmemo da je Podgorica za trećinu manja. Naravno, mora se uzeti u obzir da je grad dosta veći površinski, prostraniji, sa širim ulicama, bulevarima, razmakom između zgrada i slično (ovo zalazi već u neku drugu temu).

IMG_20171013_092233

Ono što odlikuje ovaj najjužniji švedski grad po pitanju dvotočkaša je preko 500km biciklističkih staza u gradu (1970. godine ih je bilo 100km). Prva stvar koja upada u oči je sveprisutnost bicikala na ulicama. Stazama su pokrivene praktično sve ulice, parkinzi su na svakom ćošku, kompletna saobraćajna signalizacija je prilagođena i za ovaj, praktično dominantni vid prevoza. Ono što odvaja potpuno od našeg shvatanja i očekivanja od infrastrukture, a vjerovatno i od finansijskih mogućnosti su biciklističke staze koje idu potpuno nezavisno od ulica. One nerijetko imaju svoje podvožnjake, nadvožnjake, tunele, mostove, prolaze kroz blokove u kojima nema saobraćaja, kroz parkove, do stambenih jedinica kojima nije moguće prići atuomobilom i slično. Same staze su jako kvalitetno urađene, istovremeno kada je rađena i ulica (ako idu uz ulicu), asfaltne podloge, oivičene redom kaldrme sa obje strane. Neke su jednosmjerne, neke dvosmjerne i ono što je najvažnije, u istoj su ravni sa svim ostalim. To znači – sa ulicom, sa trotoarima, sa raskrsnicama. Ako postoji razlika u visini, pad je izveden praktično neprimjetno, jer je razvučen na nekoliko metara tako da se ne osjeća nikakav prelaz, biciklo jednostavno ne prenosi nikakvu vibraciju sa podloge. Na semaforima je staza odvojena od pješačke staze, tako da se ne dešava da vam pješaci zauzimaju mjesto za čekanje zelenog, kao ni vi njima. Semafor ima i taster za prelazak, u slučaju da vam je crveno a nema automobila, otvoriće vaš smjer.

IMG_20171013_092708

Gradski servis iznajmljivanja bicikala, Malmo By Bike je poprilično popularan i funkcionalan. Postoji 50 stanica širom grada, na kojima se može uzeti biciklo. Registracija je jednostavna, bilo preko interneta ili direktno na automatu. Sve što je potrebno je platna kartica, unošenje ličnih podataka i izbor perioda za koji želite koristiti biciklo. Ponuđene su tri opcije, 24h, 72h i pretplata za cijelu godinu. Posle ovih koraka, iznos koji se izabre se skida sa računa, a korisnik dobija ID broj i PIN kod. Unošenjem ova dva broja na bilo kojoj od 50 stanica se otključava jedno od dostupnih bicikala i korisnik ima 2 minuta da ga izvuče iz šine na kojoj je zakačeno. Ovaj period služi i da korisnik provjeri ispravnost bicikla, a ukoliko ima neko oštećenje potrebno ga je prijaviti. Od tog momenta, biciklo se može koristiti 1 sat i onda ga treba vratiti na bilo koju stanicu. Biciklo se kači na šinu koja ima zelenu lampicu, korisnik sačeka par sekundi da vidi da li će sistem prihvatiti i kada se upali crvena lampica biciklo je uspješno razduženo. Posle svakog vraćanja, za 2 minuta je moguće uzeti novo biciklo. Ne postoji ograničenje u broju uzetih bicikala na dan, jedino pravilo je da se jedno ne može zadržati duže od sat vremena. Aplikacija Malmo By Bike na telefonu pokazuje mapu sa lokacijama svih 50 stanica, tako da je lako naći mjesto na kojem će korisnik ostaviti ili uzeti novo biciklo. Osim toga, dostupan je i pregled raznih statističkih podataka, stanje pretplate, eventualni penali i slično.

IMG_20171013_142302

Stanice uglavnom imaju mjesta za 30-ak bicikala. U toku dana, dešava se da su neke od njih više korišćene a neke manje, tako da dežurna služba ovog servisa dopunja broj bicikala na mjestima gdje ih je manje, odnosi ih na redovne servise ili preglede. Bicikla su netipičnog dizajna za naše prilike, najviše podsjećaju na stare Poni-je, sa manjim prednjim i večim zadnjim točkom. Posjeduju prednje i zadnje svijetlo (dinamo sistem), zvonce, korpu, blatobrane, podesivo sjedište. Pri registraciji, unosi se pol korisnika, tako da koliko sam primijetio, postoje samo dvije veličine, ali se podesivim sjedištem adaptira za bilo koju visinu.

IMG_20171013_175152

Na ovogodišnjoj “Bicycle Friendly Cities Index“ listi, Malmo je zauzeo 5. mjesto, odmah iza komšijskog Kopenhagena, Utrehta, Amsterdama i Strazbura, ostavivši iza gradove kao što su Tokio, Berlin, Barselona, Beč, Pariz itd. Zaista nije realno očekivati da će Podgorica jednoga dana dostići ovakve standarde, kako u biciklističkoj kulturi, tako i po urbanizmu i organizaciji grada uopšte, ali je dovoljno iskopirati neke od ovakvih modela, konsultujući buduće korisnike te infrastukture i sagledavanjem problema prolaskom kroz grad na biciklu a ne iz kancelarije. Ono što je bilo primjetno u toku vožnje po ovom gradu je to da su projektanti i planeri biciklističke infrastrukture definitivno vozili biciklo ovim trasama, ili ga i inače koriste. Projektant je mislio na apsolutno svaki detalj, tako da se ni u jednom momentu ne može desiti da se zapitate “zašto ovuda a ne tamo ”, “kako sad proći na drugu stranu”, “zašto ova grana nije odrezana”, “gdje ostaviti biciklo ako ne mogu da ga penjem na 8. sprat zgrade” i sve ostalo što je u Podgorici svakodnevnica. Više puta je ponovljeno da Podgorica ima izvanredne potencijale za ovaj vid transporta i rekreacije (mnogo više nego skandinavski gradovi), kako u samoj gradskoj sredini, tako i sa lokalnim rutama (u krugu od 50-ak kilometara) i bilo bi suludo to ne iskoristiti. Na kraju, još jednom, ne moramo izmišljati toplu vodu, dovoljno je da vidimo kako su to drugi uradili.

IMG_20171015_092048

51. Critical Mass, posvećen evropskoj biciklističkoj tradiciji

Draga biciklistička družino,

Novembarsku vožnju posvećujemo evropskoj tradiciji urbanog biciklizma, na koju se i mi naslanjamo i koju zajedno nastavljamo svaki put kada biciklom izađemo na ulice našeg grada.

fb event cover

Iskoristićemo ovaj događaj, koji organizujemo u saradnji sa Centrom za demokratsku tranziciju, da se podsjetimo ključnih činjenica i momenata iz istorije razvoja biciklističkog pokreta u Evropi.

Očekujte i pitanja na ovu temu – i nagrade za tačne odgovore!

mapa

Vidimo se na Trgu nezavisnosti u subotu, 25. novembra, u 13h.

Ovdje možete pogledati facebook event sa više informacija.

Dobrodošli!