Bezbjedno parkiranje bicikla i mobilnost u gradu

Procvat biciklizma u Podgorici

U Podgorici se posljednjih godina radilo na proširivanju infrastrukture za biciklizam. Broj spoljašnjih parking mjesta se uvećao, a subvencije za kupovinu novih bicikala su za svaku pohvalu.

Ipak, utisak je da se biciklo većinom koristi u rekreativne svrhe. Razlozi neprihvatanja biciklizma kao ravnopravnog vida prevoza, a ne samo rekreacije i sporta, su brojni. Zašto je to tako? I kako podstaći stanovnike našeg grada da koriste biciklo do posla, do škole, do pozorišta, za odlazak u kupovinu ili izlazak u grad?

 

(Ne)bezbjedno parkiranje bicikla

Kao redovne korisnice bicikala, svjesne smo da ga ne bismo koristile svakodnevno do posla da poslodavac nema mjesto u zatvorenom prostoru gdje ga možemo bezbjedno parkirati. Krađe obeshrabruju korisnike da svoje dvotočkaše vezuju na parkinzima na otvorenom na duže vrijeme. Ne može se očekivati masovnije korišćenje bicikla kao javnog prevoza dok se Glavni grad ozbiljnije ne pozabavi ovim pitanjem.

Postoje brojni primjeri u svijetu gdje je potreba zatvorenog tipa parkiranja riješena kroz izgradnju nadzemnih garaža za bicikla. Svjesni ograničenog budžeta i da naš grad mora ulagati pametno i pažljivo, predlažemo nekoliko rješenja koja bi i uz manja sredstva mogla dovesti do značajnog unapređenja položaja biciklista.

 

Adaptacija garaža 

Broj motornih vozila u gradu svakodnevno raste. Laičko mišljenje je da je potrebno je proširivati postojeće kapacitete i praviti nove javne, podzemne ili nadzemne garaže da bi se taj rast ispratio a izbjegao haos u gradu. Međutim, da li je to pravac u kojem Podgorica treba da se razvija?

Nije biciklizam odlika bogatih gradova, već je on simbol gradova koji žele napredak i zdraviju sredinu za svoje građane. Tako je npr. prijestonica Slovenije (veličinom slična Podgorici) još prije više od decenije rekla ‘ne’ automobilima i započela svoj preobražaj. Biciklisti su ohrabreni ne samo infrastrukturom, već i obezbjeđenim prostorom za parkiranje. Ideja je da se krene od prilagođavanja postojeće infrastrukture. 

Oduzimanje po nekoliko parking mjesta motornim vozilima u svakoj od označenih lokacija ne bi predstavljao značajan gubitak za parkirne kapacitete. S druge strane, benefit bi bio višestruko veći broj parkinga za bicikliste u sklopu zatvorenog prostora. Korisnici ovim dobijaju priliku da se bezbjedno parkiraju na više lokacija u gradu.

Uz simboličnu cijenu, ljudi bi na ovaj način bili podstaknuti da koriste svoje biciklo umjesto automobila. Gradska uprava bi tako uz malo sredstava doprinijela smanjenju zavisnosti od automobila, a u isto vrijeme ostvarila i prihod od naplate parkiranih bicikala.

 

Parking prostor u privatnim i javnim ustanovama

Glavni grad bi kroz subvencije mogao pokrenuti inicijativu da se privatne i javne ustanove motivišu i daju svoj doprinos popularizaciji upotrebe bicikla.

Tržni centri koji u sklopu svog objekta imaju garaže mogu obezbijediti mjesta za parkiranje bicikala. Obrazovne ustanove, pozorišta, galerije, sportske dvorane, teretane, kao mjesta većih okupljanja treba da, ukoliko su u mogućnosti, obezbijede prostoriju u sklopu objekta gdje bi se bezbjedno moglo zaključati biciklo.

Uz malo arhitektonske domišljatosti, biciklisitčko parking mjesto bi se moglo naći i u manjim poslovnim jedinicama. Za to je potrebna početna subvencija kao pokretač i dobar marketing.

 

 

Individualni lokeri

Ovaj princip pakiranja je sve popularniji u svijetu. Njihov izgled je postao predmet dizajna i zanimljivih rješenja na temu kako ih uklopiti u određeni prostor. Na ovaj način se određene javne površine mogu učiniti znatno interesantnijim.

 

Sistem javnih bicikala (bike sharing)

Ulaganje gradskih uprava u bicikla za javnu upotrebu je sistem koji dokazano donosi pozitivne rezultate. Veliki je broj evropskih gradova koji imaju razvijene čitave sisteme stanica, sa mogućnošću iznajmljivanja bicikla i vraćanja na iste tačke. Na ovaj način bi se naročito podstakli korisnici koji imaju problem da čuvaju bicikla u svojim domovima. 

Ljubljana je dobar primjer. Za sada ima 33 stanice javnih bicikala, a kontinutirano radi na proširivanju njihovog broja. Iznajmljivanje bicikla za nedjelju dana košta svega 1 EUR.

Ovo bi ujedno bila prilika i za razvoj cikloturizma, jer Podgorica kao ravničarski grad može lako da se obiđe na biciklu. Turisti bi se mogli animirati organizovanim biciklističkim turama kako u urbanom području Podgorice tako i van grada. 

 

Parking sa liftom

Ovo je inovativnije i skuplje rešenje, ali neka ono bude predlog za budućnost.

Eco Cycle je projekat kompanije Giken, a podsjeća na duboki bunar sa liftom u koji može da se parkira i do 200 bicikala. Ovaj podzemni parking je dubok 11 metara i širok nešto više od osam metara. Prilikom ostavljanja bicikla mogu se čuti signali upozorenja i neki vid podsjetnika kako korisnici ne bi ostavili nešto u korpi, kućnog ljubimca ili druge dragocjenosti.

Sistem se aktivira tako što prepozna senzor koji se nalazi na prednjem točku. Tada se otvaraju vrata i automat jednostavno zgrabi bicikl i uvuče ga unutra. Postoje i dva ograničenja, a to su da dužina bicikla mora biti između 1.4 do 1.9 metra i da ne može biti teži od 30 kg. Da biste ostavili bicikl, potrebno je da imate karticu koja omogućava neograničeno parkiranje u toku jednog mjeseca, a cijena je 10 EUR za studente i 14 EUR za ostalo stanovništvo. Čitav proces parkiranja traje 8 sekundi, a isto toliko je potrebno za vraćanje. 

 

Mobilne aplikacije

 

Mobilne aplikacije svi koristimo svakodnevno, pa one mogu biti upotrebljive i u ovu svrhu. Ukoliko se napravi organizovani biciklistički parking, preko aplikacije mogli bismo da provjerimo koji nam je najbliži parking, koliko je raspoloživih mjesta itd. Takođe  se mogu mapirati neke rute po gradu i van grada, što bi bilo korisno kako lokalcima tako i turistima.  

Dobar primjer je hrvatska aplikacija Croatia Bike Routes, koja omogućava pregled 243 rute širom čitave zemlje. Aplikacija je izrađena u cilju razvoja cikloturizma u Hrvatskoj.