Nedavno smo dobili kopiju Zapisnika o izvršenoj kontroli prisustva alkohola u organizmu koja je izvršena u novembru u 02,15 u ulici Kralja Nikole u Podgorici. Pored podataka o osobi koja je kontrolisana navodi se da je upravljao ,,motornim vozilom marke bicikl”, te da je na osnovu člana 291 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS) podvrgnut ispitivanju radi provjere da li ima alkohola u organizmu pomoću alkotest aparata.
Kada otvorimo ZOBS nalazimo da utvrđivanje prisustva alkohola i/ili psihoaktivnih supstanci kod učesnika u saobraćaju reguliše član 291, koji kaže:
“Ovlašćeni policijski službenik može, radi provjere prisustva alkohola u organizmu ili postojanja znakova alkoholne poremećenosti, odnosno da li se nalazi pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci vozača ili instruktora vožnje da podvrgne ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava i aparata za mjerenje alkoholisanosti (alkometar i dr.), odnosno pomoću odgovarajućih sredstava i metoda za utvrđivanje prisustva psihoaktivnih supstanci (test za utvrđivanje prisustva psihoaktivnih supstanci)…” Pošto je bicikl vozilo, dakle i lice koje upravlja njime se smatra vozačem i može se podvrgnuti alkotestu.
Prema standardnom obrascu koji koristi saobraćajna policija, ispitivanje se vrši na vozačima motornih vozila, što klasični bicikl kao i električni nisu, jer ih ZOBS jednako tretira, a član 7 definiše da:
,,motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prevoz lica i tereta na putevima ili koje služi za vuču priključnih vozila namijenjenih za prevoz lica i tereta, osim vozila za prevoz lica i tereta koje se kreće po šinama, bicikla sa motorom, traktora i drugog vozila na motorni pogon koje nije prvenstveno namijenjeno za prevoz lica i terete.”
Dakle, standardni obrazac je samo predviđen za testiranje vozača motornih vozila, iako mu ZOBS daje mogućnost kontrole svih vozača. Možemo da zaključimo da vozači bicikala, goniči stoke, jahači, pješaci, vozači traktora i šinskih vozila (kojih u Crnoj Gori još uvijek nemamo)… ne spadaju u domen provjere prisustva alkohola u organizmu saobraćajne policije. Ostaje otvoreno pitanje – koliko su opasni po bezbjednost saobraćaja vozači motornih a koliko ostalih vozila? Da li kaznene odredbe treba da budu jednake? Takođe, se postavlja pitanje da li je potrebna kontrola prisustva alkohola i ostalim učesnicima u saobraćaju?
S obzirom da u Crnoj Gori imamo porast broja saobraćajnih nezgoda za 33% prema Izvještaju o stanju bezbjednosti saobraćaja za 2021. godinu u odnosu na pandemijsku 2020, a glavni uzroci su neprilagođena brzina, preticanje kolone vozila ili vozila na punoj liniji i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola. Očigledno je da je neophodno donijeti suštinske a ne kozmetičke promjene ZOBS-a, koja se prilikom posljednjih izmjena i dopuna 2020. godine uglavnom bavila visinom kazni koje nisu doprinijele povećanju bezbjednosti.
Dejan Tofčević