Pješačenje i biciklo da budu preporučen način kretanja u crnogorskim gradovima. To bi u najkraćem bio sadržaj apela koji smo nedavno uputili predstavnicima Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje iz redova Nacionalnog koordinacionog tijela za zdravstvene bolesti.
Dopis prenosimo integralno:
Poštovana/i,
Nevladino udruženje Biciklo.me koristi priliku da oda priznanje Nacionalnom koordinacionom tijelu i Institutu za javno zdravlje na preduzetim mjerama na planu suzbijanja širenja bolesti COVID-19, koju izaziva novi koronavirus. Posebno prepoznajemo značaj fizičkog distanciranja i kampanje koja se vodi s tim ciljem, budući je u naučnoj i stručnoj javnosti upravo to istaknuto kao ključna mjera u kontroli širenja zaraze.
I dok je fizička distanca važna, smatramo da bi u naredoj fazi odgovora na epidemiju u Crnoj Gori pažnju trebalo obratiti i na posredne opasnosti po javno zdravlje koje proizilaze iz smanjenog obima kretanja i manjka fizičke aktivnosti u prethodnom periodu. S tim u vezi, apelujemo na Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlje da u cilju očuvanja javnog zdravlja, kako fizičkog tako i mentalnog, podstaknu stanovništvo da se kreće na aktivan način – pješke ili biciklom.
Podsjećamo da je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala nedostatak fizičke aktivnosti kao četvrti po redu uzrok preuranjene smrti u svijetu (WHO 2010). Na osnovu tih saznanja formirane su i preporuke, kojima se odraslima starosti između 18 i 64 godine, ali i ostalima, savjetuje najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti nedjeljno, što primarno uključuje pješačenje i upotrebu bicikla. Pored toga, Svjetska zdravstvena organizacija je ovog mjeseca izdala smjernice za kretanje u doba pandemije, u kojima se savjetuje da ljudi idu pješke ili biciklom kad god je to moguće. Dok aktivni vidovi prevoza pomažu u ispunjavanju minimalnih zahtjeva za fizičkom aktivnošću, njima se istovremeno omogućava i fizičko distanciranje, koje je često nemoguće u javnom prevozu, taksiju ili privatnom vozilu.
Iza svih preporuka i koristi u pogledu aktivnog transporta stoje ubjedljivi naučni dokazi. Brojna istraživanja su pokazala da aktivni vidovi transporta, a posebno upotreba bicikla, treba da budu ohrabreni radi ostvarivanja pozitivnih zdravstvenih i društvenih ishoda (Palencia & Nieuwenhujsen 2018). Poznato je da se aktivnim vidovima prevoza značajno smanjuje rizik od obolijevanja od karcinoma (Matthews et al. 2007, Friedenreich et al. 2010, Celis-Morales et al. 2017), kardiovaskularnih bolesti (Grøntved et al. 2016, Celis-Morales et al. 2017, Laverty et al. 2013), gojaznosti (Frank et al. 2004, Pucher et al. 2010, Laverty et al. 2013, Flint et al. 2016) i dr. Kada je u pitanju mentalno zdravlje, najnovija studija Tehničkog univerziteta u Delftu (Krosene & de Vos, 2020) ukazuje na statistički značajne pozitivne efekte aktivnog putovanja na mentalno zdavlje, čak i kada je u pitanju liječenje depresije i drugih neuropsihijatrijskih poremećaja. Pored toga, redovna fizička aktivnost može smanjiti i rizik od respiratornih bolesti, kao što su ustvrdili istraživači sa Univerziteta u Virdžiniji.
Nije zgoreg podsjetiti i da aktivni vidovi kretanja igraju značajnu ulogu u smanjenju zagađenja, koje se može povezati i sa rizikom od obolijevanja od respiratornih bolesti. Nedavno sprovedena studija (Ogen 2020) pokazala je da je stepen obolijevanja od bolesti COVID-19 bio najveći upravo u onim područjima u kojima su zabilježene visoke vrijednosti azot dioksida, štetnog gasa koji mahom emituju vozila na dizel gorivo. Aktivni vidovi transporta i na ovaj način doprinose čistijem vazduhu, a time i javnom zdravlju.
Svi ovi naučni dokazi nedvojbeno potvrđuju da se aktivni vidovi prevoza moraju podstaći, naročito u periodu oporavka od posljedica panedmije. Važno je napomenuti i da promocija sama po sebi nije dovoljna, već i da državni organi i lokalne samouprave moraju naći načine kako da omoguće uslove za bezbjedno, ugodno i lako pješačenje i upotrebu bicikla. Zato naša organizacija istovremeno zagovara i intervencije u pogledu organizacije saobraćaja, kroz ograničenje brzine u gradskim područjima, privremeno ili trajno zatvaranje ulica za motorni saobraćaj, te proširivanje trotoara i biciklističkih staza na račun kolovoza, po uzoru na mnoge svjetske gradove.
Stoga još jednom pozivamo Nacionalno koordinaciono tijelo i Institut za javno zdravlje da pažljivo razmotre gorenavedene argumente, da u svojim nastupima pozovu građane i građanke Crne Gore da za prevoz koriste aktivne vidove transporta poput pješačenja i bicikla, te da ove načine kretanja aktivno promovišu na svojima kanalima komunikacije.
Uvjereni smo da ćete uvažiti ovaj dopis i da ćemo sa tako važnih instanci čuti ohrabrujuće tonove u pogledu promocije aktivnih vidova prevoza.
Srdačan pozdrav,
Tim Biciklo.me