U mnogim gradovima širom svijeta biciklizam se sve više prepoznaje kao održiv i efikasan način prevoza. Kako bi se unaprijedila biciklistička infrastruktura i donosile odluke na osnovu validnih podataka u urbanom planiranju, brojači bicikala se sve češće koriste. Ovi uređaji omogućavaju prikupljanje i analizu podataka o biciklističkom saobraćaju, igrajući ključnu ulogu ne samo u statistici već i u oblikovanju budućnosti gradova kroz bolje planiranje, ekološku održivost, ekonomske koristi i poboljšanu bezbjednost biciklista. Zbog toga i zvaničnici Glavnog grada Podgorice ponekad pominju podatke prikupljene na ovaj način.
Princip rada brojača bicikala zavisi od tehnologije koja se koristi za detekciju prolaska bicikala. Neki sistemi funkcionišu pomoću senzora ugrađenih u kolovoz, koji reaguju na promjene u magnetnom polju izazvane metalnim dijelovima – tzv. induktivne petlje. Drugi koriste optičke i infracrvene senzore za detekciju silueta i kretanja, dok najnapredniji sistemi uključuju video analitiku i vještačku inteligenciju za prepoznavanje biciklista i njihovo razlikovanje od drugih učesnika u saobraćaju. U nekim slučajevima koristi se i radarska tehnologija, omogućavajući precizna mjerenja brzine i pravca kretanja. Najprecizniji sistemi, poput induktivnih senzora i video analitike, dostižu tačnost od 95–98%, dok su infracrveni brojači nešto manje pouzdani, sa tačnošću od oko 85%. Među vodećim proizvođačima brojača bicikala nalaze se Eco-Counter (Francuska), MetroCount (Australija), Miovision (Kanada) i Vaisala (Finska), pri čemu svaka kompanija nudi različite tehnologije prilagođene specifičnim potrebama urbanog planiranja. Obično su u ponudi dvije vrste: mobilni brojači za kratkoročno i oni za permanentno prikupljanje podataka.
Sarajevo je krajem prošle godine dobilo prvi brojač bicikala
Primarna svrha brojača bicikala je praćenje saobraćajnih obrazaca i analiza ponašanja biciklista, omogućavajući lokalnim vlastima da donose odluke zasnovane na podacima. Ovi uređaji pomažu u identifikaciji najprometnijih ruta, procjeni efikasnosti biciklističke infrastrukture i planiranju budućih projekata. Pored toga, podaci o gustini saobraćaja i vremenskim obrascima doprinose povećanju bezbjednosti, identifikovanjem kritičnih tačaka gdje biciklisti imaju najveći rizik. U gradovima koji efikasno koriste ove podatke, broj saobraćajnih nesreća sa biciklistima smanjen je za 10–20% u posljednjih nekoliko godina. Podaci iz brojača bicikala u Parizu pokazali su da su ulice sa većim brojem biciklista imale 14% veći promet u maloprodaji u odnosu na ulice sa manjim biciklističkim saobraćajem. Između ostalog, zbog toga je značajno i u Podgorici stimulisati upotrebu bicikala u urbanoj zoni radi podrške malom biznisu koji posrće pred velikim trgovačkim i ugostiteljskim lancima.
Javno mnjenje o brojačima bicikala je uglavnom pozitivno, posebno u gradovima gdje su podaci transparentno dostupni. U mjestima poput Kopenhagena i Amsterdama, gdje brojači prikazuju statistiku u realnom vremenu, biciklisti izvještavaju da se osjećaju priznatije i cjenjenije kao učesnici u saobraćaju. Takođe, javno dostupni podaci jačaju povjerenje građana u biciklističke politike i infrastrukturna ulaganja. S druge strane, u nekim gradovima se tačnost brojača bicikala dovodi u pitanje, posebno kada je riječ o razlikovanju biciklista i pješaka na zajedničkim površinama. Takođe, u mjestima gdje se koristi video analitika, postavljaju se pitanja o zaštiti privatnosti podataka. Neki kritičari smatraju da su troškovi brojača previsoki, posebno u manjim opštinama sa ograničenim budžetom, i postavljaju pitanje da li bi sredstva bila bolje iskorišćena za direktnu izgradnju infrastrukture umjesto za njeno praćenje.
Cijene brojača za bicikliste variraju u zavisnosti od funkcionalnosti, proizvođača i načina instalacije. Savremeniji modeli sa povezivanjem na mrežu i detaljnom analitikom dostižu i preko 10.000 eura. U nekim gradovima, lokalne vlasti ili donatori finansiraju postavljanje ovih uređaja radi promocije biciklizma i praćenja saobraćajnih tokova.
Brojači za bicikla nalaze se na 28 lokacija u Novom Sadu
U Ljubljani je instalirano 15 automatskih brojača bicikala na ključnim lokacijama u gradu. Podaci pokazuju konstantan godišnji rast broja biciklista od 12%, što je podstaklo lokalne vlasti da prošire biciklističku mrežu za dodatnih 20 kilometara u posljednje tri godine. Zagreb je u posljednjih pet godina zabilježio povećanje broja biciklista na glavnim rutama za 30%, a podaci sa brojača korišćeni su za donošenje odluka o proširenju biciklističke mreže za 25 kilometara. U Novom Sadu brojači motornog saobraćaja nalaze se na 44 lokacije u gradu, dok se brojači za bicikle nalaze na 28 lokacija. Na oko 24 lokacije u gradu za brojanje biciklističkog saobraćaja postavljeni su i displeji koji pokazuju stanje u realnom vremenu, a pored toga prikazuju i druge podatke (datum i vrijeme, očitano stanje tokom dana i od početka kalendarske godine). Sarajevo je krajem prošle godine takođe instaliralo sistem za brojanje biciklista. Mnogi veliki gradovi (Amsterdam, Njujork, Kopenhagen, Pariz, London…) intenzivno koriste brojače bicikala na osnovu čijih podataka se opravdava širenje mreže biciklističke infrastrukture. Uprkos dobroj praksi iz mnogih gradova gdje se ovom vrstom mjerenja opravdava širenje biciklističke mreže, u Podgorici se navodno brojanje biciklista koristi za uklanjanje biciklističke infrastrukture. Štaviše, ovi podaci nijesu dostupni javnosti, već se pominju paušalno i na taj način dovode u sumnju njihovu validnost.
Brojači bicikala nijesu samo tehnološki alat, već ključni resurs za oblikovanje gradova koji podržavaju održivu mobilnost. Pružajući vrijedne podatke, oni pomažu u unapređenju biciklističke infrastrukture, povećanju bezbjednosti i doprinosu širim ekološkim i ekonomskim ciljevima. Uz kontinuirana ulaganja i uključivanje javnosti, brojači bicikala ostaće neizostavan element u tranziciji ka zelenijim i kvalitetnijim gradovima za život.
Naslovna fotografija: nordicfoodliving.com – Brojač bicikala u Kopenhagenu
Izradu teksta podržalo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore kroz projekat “Biciklo je moj izbor”.