Svježe je zimsko jutro u finskom primorskom gradu Oulu, četvrtom najsjevernijem gradu na svijetu, samo 100 km južno od Arktičkog kruga. Sinoć je bila sniježna oluja, a danas je temperatura oko -5°C, ali to ne obeshrabruje najizdržljivije ljude na biciklima u ovom gradu. Kuda god da krenete, ljudi svih uzrasta prolijeću kroz freški snijeg, umotani u zimsku odjeću i naizgled uživajući u kratkotrajnom blijedom suncu i ledenom vazduhu koji štipa za lice.
Oulu, koji sebe ponosno naziva zimskom biciklističkom prijestonicom svijeta, pokriven je snijegom pet mjeseci u godini. Usred zime, temperature mogu pasti i do -30°C (-22°F), uz samo četiri sata dnevnog svijetla.
Uprkos takvim teškim uslovima, 12% zimskih putovanja u Ouluu obavlja se biciklom. Uporedite to sa blažom klimom Engleske, gdje je tokom cijele godine udio putovanja biciklom samo 2%.
Pa kako je Oulu postao poznat po tome što ljude zadržava na biciklu čak i tokom duboke zime?
Na prvi pogled, čini se da predivno zimsko okruženje ima neke veze sa tim.
„Ja svaki dan pedalam 27 km do posla, i kad sunce sija i snijeg odbija svjetlost, to je predivno okruženje,“ kaže Harri Vaarala, saobraćajni inženjer u Gradu Oulu, koji je zadužen za promovisanje koristi upotrebe bicikla među građanima. „Ponekad čak idem dužim putem preko zaleđenog mora. Jednom sam shvatio da kasnim na sastanak tima, pa sam stao i pridružio se virtuelno nasred zamrznutog mora.“
„Ali bez odgovarajuće biciklističke infrastrukture, ta reputacija bi brzo pala u zapećak. Grad se takođe dugoročno posvetio i uložio u upotrebu bicikla, u skopu nastojanja da postigne održivost i smanji emisije štetnih gasova iz automobila,” kaže Vaarala.
Grad podstiče upotrebu bicikla tako što zimi svakodnevno čisti staze, koristeći flotu snjegočistača. Recept za najdjelotvornijih promjena ujedno je i jedan od najjednostavnijih: čistiti puteve od snijega tek kada budu očišćene biciklističke staze.
„Tri do četiri centimetra svježeg snijega nije problem za automobile, ali može biti problem za bicikliste i spriječiti starije da uopšte izađu napolje“, kaže Vaarala. Očišćene biciklističke staze takođe omogućuju kretanje gradom ljudima koji koriste trotinete.
„Trik je u tome što to ne košta ni centa više, jer koristimo iste radnike i opremu kao za puteve, samo je pitanje kojim redosljedom to radimo“, kaže Vaarala.
Timovi zaduženi za održavanje biciklističkih staza i sami moraju koristiti stazama, pa iz prve ruke znaju kakvu razliku može napraviti dobro održavana ruta. Takođe organiziraju „događaje uz ulicu“ sa toplim napicima kako bi dobili povratnu informaciju od ljudi na biciklima.
„Tu se radi i onačinu na koji o komuniciramo sa sugrađanima“, kaže Vaarala. „Prilikom jake sniježne oluje, u nekim drugim mjestima poručuju: „Ostavite bicikla kod kuće i idite autobusom ili autom.“ U Ouluu smo odlučili da nikada ne šaljemo takvu poruku. Umjesto toga, kažemo: „Stiže velika sniježna oluja; ostavite auto kod kuće i idite biciklom, jer će staze biti očišćene do 7 ujutro.“
Popularan izbor
Elina Tähtelä, tridesetjednogodišnja nezavisna plesačica i koreografkinja, svaki dan ide biciklom do vrtića, a zatim na posao sa svoje dvoje djece od četiri i dvije godine, vozeći ih u maloj prikolici prikačenoj za biciklo. Kaže da je to najbrži i najpouzdaniji način putovanja.
„Kao što možete vidjeti, prikolica je zaštićena i udobna, a vožnja biciklom mi je i odlično zagrijavanje,“ kaže Tähtelä. „Nosim naočare kada pada snijeg i dugi kaput i pantalone kako bih se zaštitila od vjetra, a ako ne stajete, onda vam nije previše hladno.“
Ušuškana u svojoj prikolici, njena djeca nose istu toplu odjeću kao i kada su na igralištu, u školi i po gradu, kaže Tähtelä.
Tähtelina porodica je u dobrom društvu. U jednoj od najvećih škola u Ouluu, koja nosi naziv Metsokangas, više od 90 % djece dolazi u školu biciklom ili pješke, prema riječima direktora škole, čak i tokom najhladnijih zimskih mjeseci. Jedan od razloga je to što zbog mjera za usporavanje saobraćaja postoji samo jedan način da se do škole dođe automobilom bez prečica, ali postoji više ruta biciklom.
U svim školama u Ouluu, prosječno 50 % djece dolazi u školu biciklom, što je najviše u Finskoj.
„Nešto mi se ne čini da djeca od sedam godina u mnogim drugim državama idu sama biciklom u školu“, kaže Vaarala, dodajući da njegov četvorogodišnji sin obožava da vozi biciklo po snijegu. „To je dio naše istorije i naš način života, a oni odrastaju s tim, tako da nećete čuti djecu da se žale na to.“
U Ouluu, biciklističko nasljeđe seže daleko u prošlost, jer su gradski urbanisti šezdesetih godina XX vijeka prvo planirali da mreža biciklističkih staza bude postavljena duž puteva. Od početka, mreža je znatno narasla i sada ukupno ima više od 900 km pješačkih i biciklističkih staza. A Oulu nastavlja da širi svoju biciklističku mrežu.
Prelazak na biciklo može pomoći u smanjenju emisija iz saobraćaja mnogo brže nego ako bismo automobile sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem zamijenili električnim vozilima. Jedno istraživanje sprovedeno u evropskim gradovima pokazalo je da prelazak na biciklo ili upotreba električnog bicikla samo jedan dan u nedjelji može smanjiti emisiju ugljen dioksida iz saobraćaja koju emituje prosječni stanovnik grada za pola tone CO2 godišnje, što je jednako emisiji tokom povratnog letu od Londona do Rima. Smanjenje emisija iz saobraćaja biće ključni dio finskog nacionalnog plana za postizanje neto nulte stope emisija do 2035. godine.
Model Oulua korišćen je kao studija slučaja za druge sjeverne gradove koji se nadaju da će zimsko bicikliranje zaživjeti i kod njih. U Oulu je 2013. godine osnovana Zimska biciklistička federacija kako bi promovisala upotrebu bicikla zimi na međunarodnom nivou, a od tada održava konferencije u gradovima širom svijeta.
Jedan od ključnih izazova za upotrebu bicikla zimi je bezbjednost. Oulu koristi nekoliko metoda da bi to riješio. Staze su tokom mračnih zimskih mjeseci dobro osvijetljene, a postoji i 320 podvožnjaka kako djeca ne bi morala prelaziti ulicu, napominje Vaarala. Tu je i sistem znakova po principu projektora, koji se sa stubova javne rasvjete ucrtavaju po površinama pokrivenim snijegom. Prema istraživanju sprovedenom na nivou države, stanovnici Oulua bili su među najzadovoljnijima u Finskoj kada je u pitanju bezbjednost gradskog prevoza, uključujući biciklističku infrastrukturu.
Grad je sada u procesu širenja biciklističkih staza sa 3,5 m na 6,6 m kako bi se izgradile biciklističke „supermagistrale“ za korisnike bicikla i pješake.
Zdravstveni efekti
Claes Kruger (47) je menadžer za razvoj u gradu i jedan onih koji je prešao sa četiri na dva točka.
„Nakon napornog radnog dana, to je sjajan način da razbistrite um, dobra je vježba i opušta“, kaže Kruger. „Vozim biciklo po svim vremenskim uslovima, vozio sam i na -25°C, po snježnim olujama, a nemam zimske gume na svom biciklu jer stružu staze. Korišćenje bicikla je dio naše kulture. Mislim da je pedalanje u Ouluu stanje svijesti.“
Koristi za mentalno i fizičko zdravlje su još jedan razlog za nastojanja grada da podstakne upotrebu bicikla, kaže Vaarala. „Takođe želimo da osiguramo da svi građani mogu izaći napolje tokom zimskih mjeseci“, kaže on. „Vjerujemo da ih to čini zdravijima, srećnijima i aktivnijima.“
Dobro je poznato da upotreba bicikla donosi koristi našem mentalnom zdravlju, kondiciji i zdravlju kardiovaskularnog sistema, te smanjuje rizik od dijabetesa i raka. U Evropi bi podsticanje zdravih stilova života moglo spriječiti 10.000 preuranjenih smrti godišnje.
U područjima koja leže na visokim geografskim širinama kao što je Oulu, upotreba bicikla zimi ima dodatnu prednost povećane izloženosti sunčevoj svjetlosti i vitaminu D kada su dani kratki. Istraživanje sprovedeno među više od 5.700 Finaca pokazalo je da je fizička aktivnost jedan od faktora povezanih sa većim nivoima vitamina D u krvi, uz druge pokazatelje kao što su normalan indeks tjelesne mase, nepušenje i zdrava ishrana. A iako su mnogi manje aktivni u zimskim mjesecima, vježbanje na niskim temperaturama ima posebne benefite po zdravlje i mentalno zdravlje.
Gdje god da krenete po Ouluu, u čijem urbanom području živi 250.000 stanovnika, priroda nikada nije daleko. Mnoge gradske biciklističke staze prolaze kroz parkove ili uz more. Mnogi Finci istaknuli su da, iako temperature mogu biti vrlo niske, radi se o suvoj hladnoći, sa kojom se lakše nositi nego sa vlažnom hladnoćom.
Kad sjednem na biciklo kako bih i sam isprobao vožnju bicikla zimi, primjećujem da snijeg na zemlji i drveću pruža predivan mir i tišinu cijelom ztom iskustvu. Sve dok nosite termo odjeću i rukavice.
Ovaj tekst preuzet je sa BBC, a objavljen je u sklopu projekta “Ajmo biciklom”, koji je podržalo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.