Nevladino udruženje Biciklo.me uputilo je Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine komentare na Inovirani nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica.
Naše komentare i sugestije prenosimo integralno:
Primjedba/predlog/sugestija 1: Koncept razvoja saobraćaja na strani 154 (u pdf dokumentu): Dopuniti tekst sa kratkim opisom Plana održive urbane mobilnosti Glavnog grada Podgorica.
Rečenicu „Rješavanje ovog problema traži izradu posebne studije jer u postojećoj studiji
saobraćaja to pitanje nije rješava.“ zamijeniti sljedećom:
„Pitanje saobraćaja potrebno je rješavati u skladu sa Planom održive urbane mobilnosti, koji je usklađen sa politikama Evropske unije u oblasti saobraćaja.“
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 1: Skupština Glavnog grada Podgorica usvojila je 24. februara 2020. godine Plan održive urbane mobilnosti za period 2020-2025. Ovo je važan strateški dokument, kojim Glavni grad nastoji da podstakne održive vidove mobilnosti i odgovori na saobraćajne izazove kroz ujednačen tretman svih vidova transporta, pa ga je neophodno uzeti u obzir prilikom izmjena i dopuna ovog plana.
Evropska komisija u svojim izvještajima za Crnu Goru izričito ponavlja da za svaku veću transportnu aglomeraciju u Crnoj Gori potrebno je donijeti Plan održive urbane mobilnosti. To proizilazi iz brojnih politika na niovu EU, kao što su Evropski zeleni dogovor i Strategija održive i pametne mobilnosti.
Osim toga, Podgorica se od jula 2024. godine nalazi na saobraćajnoj mreži TEN-T, što sa sobom nosi i brojne obaveze. Naime, Regulativom 2024/1679 (EU) Evropskog parlamenta i Savjeta, koja je obavezujućeg karaktera za sve države članice i kojom se uređuje mreža TEN-T, propisano je da se za svaki grad na ovoj mreži mora donijeti plan održive urbane mobilnosti, kao dugoročan i sveobuhvatan integrisani plan za mobilnost robe i putnika za cijelo funkcionalno gradsko područje, kao djelotvoran jedinstveni okvir za suočavanje sa izazovima u pogledu urbane mobilnosti.
Primjedba/predlog/sugestija 2: Na strani 460 u sekciji „Parkiranje i garažiranje vozila“, porebno je propisati najmanje 2 parking mjesta za bicikle u svim novim stambenim zgradama i onima koje se rekonstruišu, kao i u svim novim nestambenim zgradama.
Osim toga, na strani 454, u dijelu Normativi i standardi, potrebno je dodati sljedeći tekst:
Obezbijediti dovoljan broj parking mjesta, uključujući prostore za bezbjedno parkiranje bicikala unutar stambenih i nestambenih objekata.
Takođe, na strani 165, na kraju sekcije „Biciklistički saobraćaj“, potrebno je uvrstiti i pasus koji se odnosi na potrebu za parkiranje i skladištenje bicikala, na sljedeći način.
Osim toga, u cilju podsticanja biciklističkog saobraćaja, potrebno je kontinuirano obezbjeđivati dovoljno parkirališta za bicikla na javnim lokacijama, posebno na mjestima ka kojima gravitira veliki broj ljudi (javne ustanove, škole, trgovi, šetališta, autobuska i željeznička stanica i sl.). Pored toga, neophodno je obezbijediti i parking prostore za čuvanje bicikala u stambenim zgradama.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 2: Prema istraživanjima koje je sprovelo Biciklo.me, nepostojanje mjesta za parkiranje bicikla je jedan od glavnih faktora koji utiče na još uvijek nizak stepen upotrebe bicikla u Podgorici. Građani najčešće nemaju prostor da čuvaju biciklo u stambenim zgradama, pa često odlučuju da ga ne posjeduju ili ne koriste.
S druge strane, normativima je propisano da se u svakoj stambenoj zgradi obezbijedi 1,1 parking mjesto za automobile, dok za bicikle nije propisana takva norma. Time se stanari direktno podstiču da posjeduju automobil, dok se upotreba bicikla destimuliše.
Dana 12. aprila 2024. godine, Evropska unija je usvojila izmjene i dopune Direktive o energetskoj efikasnosti zgrada (EPBD). Direktivom se nalaže državama članicama da propisane norme integrišu u svoje nacionalno zakonodavstvo i planove u roku od dvije godine. Ovo je takođe obavezujuće i za Crnu Goru kao buduću članicu EU.
EPBD uvodi nekoliko ključnih odredbi usmjerenih na promociju aktivnog transporta, posebno upotrebe bicikla, i to kroz zahtjeve za odgovarajuću infrastrukturu u zgradama:
(1) U svim novim stambenim zgradama i onima koje se rekonstruišu i imaju više od tri parking mjesta, potrebno je obezbijediti najmanje dva parking mjesta za bicikle po svakoj stambenoj jedinici.
(2) U svim novim nestambenim zgradama i onima koje se rekonstruišu sa više od pet parking mjesta za automobile: parking mjesta za bicikle treba da čine najmanje 15% prosječnog ili 10% ukupnog korisničkog kapaciteta zgrade. Treba uzeti u obzir i prostor za bicikle većih dimenzija od standardnih, poput teretnih bicikala.
(3) Za postojeće nestambene zgrade sa više od dvadeset parking mjesta za automobile: parking mjesta za bicikle treba da čine najmanje 15% prosječnog ili 10% ukupnog korisničkog kapaciteta zgrade. Takođe, potrebno je obezbijediti prostor za bicikle većih dimenzija od standardnih. Ove odredbe za postojeće nestambene zgrade moraju se primijeniti do 1. januara 2027. godine.
(4) Za stambene i nestambene zgrade, ovom direktivom su propisani specifični zahtjevi u vezi sa infrastrukturom za punjenje svih vrsta električnih vozila, uključujući električne bicikle.
Primjedba/predlog/sugestija 3: Na strani 157, rečenicu „Planirane saobraćajnice su predviđene da budu bulevarskog tipa sa četiri kolovozne trake.“ zamijeniti sljedećom: Planirane saobraćajnice su predviđene da budu bulevarskog tipa sa četiri kolovozne trake, dvije jednostrane biciklističke staze i trotoarima sa obje strane.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 3: Potrebno uskladiti sa ostalim djelovima plana (vidjeti str. 164).
Primjedba/predlog/sugestija 4: Na strani 157, u sekciji „Ulice u naseljima“, izmijeniti tekst na sljedeći način: (1) Glavne gradske ulice sadrže četiri saobraćajne trake, osim Ulice slobode koja ima dvije saobraćajne trake. (briše se)
(2) Bulevari sadrže četiri, odnosno šest saobraćajnih traka, razdvojene po pravcima zelenim ostrvom, kao i obostrane trotoare i obostrane biciklističke staze. (dodaje se boldovani tekst)
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 4: (1) Prema svim najavama i u skladu sa konceptom razvoja grada, Ulica slobode bi u skoroj budućnosti trebalo da postane pješačka zona. Pretvaranje ulica u pješačke zone donosi ogromne koristi za građane – bezbjedan prostor za šetnju, čistiji vazduh, prijatniji boravak, jačanje lokalne ekonomije uključujući ugostiteljstvo i bolju društvenu interakciju. Posljednji primjer takvih koristi je Njegoševa ulica, koja je u kratkom roku postala omiljeno mjesto za građane i turiste.
Stanari Ulice slobode imaju pristup ulazima sa unutrašnjih strana (ulice Karađorđeva, Vuka Karadžića i Balšića). Zato je u planu potrebno izostaviti ovu ulicu sa liste glavnih gradskih ulica, budući da se taj termin u ovom dokumentu odnosi na motorni saobraćaj.
(2) Potrebno je precizirati profile saobraćajnica bulevarskog tipa, na način da obavezno uključuju trotoare i biciklističke staze.
Primjedba/predlog/sugestija 5: Na strani 158, dio teksta se mijenja na sljedeći način:
Gradske ulice – sabirne planirati tako da širina kolovoza bude 6 – 7 m, sa dvostranim trotoarima širine 2 – 2,5 m, a gdje god je moguće planirati i zelene površine širine 1,5 m i biciklističke staze odnosno trake. Ograničenje brzine kretanja vozila u sabirnim ulicama iznosi 30 km/h. (dodaje se boldovani tekst)
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 5: Po ugledu na brojne evropske zemlje (Španija, Holandija), kao i gradove (Lion, Bolonja), koji uvode zakonska ograničenja za brzinu kretanja vozila na gradskim ulicama, potrebno je uvesti adekvatna ograničenja brzine kretanja vozila u cilju povećanja bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Kao što brojna istraživanja pokazuju, ograničenje brzine kretanja vozila je najefikasniji način za sprečavanje udesa i žrtava u udesima u gradovima. Konkretno, pri udaru vozila koje se kreće brzinom manjom od 30 km/h, pješak ima 95% šanse da preživi. Ukoliko se vozilo kreće brzinom većom od 50 km/h, šanse za preživljavanje se drastično smanjuju, na svega 40%, uz višestruko veći rizik od teških povreda.
Primjedba/predlog/sugestija 6: Na strani 158, tekst se mijenja na sljedeći način: Gradske ulice – pristupne planirati tako da širina kolovoza bude 5 – 5,5 metara, a širina trotoara minimum 1,6 m. (mijenja se postojeći tekst od riječi 5,5 m do kraja rečenice).
Na svim planiranim proširenjima i novim vezama gradskih ulica obavezna je izgradnja i ostale potrebne saobraćajne strukture (biciklističke staze, trotoari, stajališta za autobuse…). Ograničenje brzine kretanja vozila u sabirnim ulicama iznosi 30 km/h.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 6: Kao što se precizira širina kolovoza, tako je potrebno precizirati i širinu trotoara.
Potrebno je podići stepen obaveze izgradnje infrastrukture za održivu urbanu mobilnost. Do sada su više puta kršene norme PUP-a (npr. Bulevar kroz Donju Goricu, Ulica Zmaj Jovina), pa je neophodno naglasiti važnost postojanja ovih sadržaja.
Ograničenje brzine je najefikasniji način za sprečavanje teških udesa i zaštitu života, pogotovo djece i starih.
Primjedba/predlog/sugestija 7: Na strani 164, u dijelu „Biciklistički saobraćaj“, tekst koji počinje rečenicom „Formiranje infrastrukture za biciklistički saobraćaj“ mijenja se na sljedeći način:
Infrastruktura za biciklistički saobraćaj je neophodna radi poboljšanja mobilnosti ljudi u Podgorici i podsticanja održivih vidova saobraćaja. Na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, obavezno je projektovati biciklističke staze, u skladu sa Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi (Sl. list Crne Gore, br. 77/2021).
[…]
Uz novoplanirane saobraćajnice obavezno je planiranje biciklističkih staza, poštujući odredbe uz Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi (Sl. list Crne Gore, br. 77/2021).
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 7: Potrebno je dodatno naglasiti važnost izgradnje biciklističke infrastrukture za poboljšanje mobilnosti u Podgorici.
Takođe, neophodno je propisati projektovanje biciklističkih staza kao obavezu, jer odsustvo imperativne norme najčešće rezultira neuvažavanjem preporuka iz ovog plana.
Budući da je 2021. godine donesen Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, predlažemo da se ovaj propis dodatno istakne kako bi planeri i budući akteri bili upoznati sa njime.
Primjedba/predlog/sugestija 8: U tekstu na strani 164, potrebno je izmijeniti pregled realizovane biciklističke infrastrukture u Glavnom gradu na sljedeći način:
U Glavnom gradu postoji nekoliko biciklističkih koridora (dodaje se boldovani tekst, a briše prekriženi):
- od raskrsnice Ulice 27. marta i Ulice Kralja Nikole do brda Gorica;
- Ulicom 27. marta do raskrsnice sa Ulicom Kralja Nikole
- od Ulice Mitra Bakića, Ulicom Sava Kovačevića, Bulevarom
- Crnogorskih serdara, preko mosta Union Bridge, Bulevarom revolucije, Cetinjskim putem, do kružne raskrsnice kod Tržnog centra „Delta City“,
uključujući i krak ulicom Ivana Milutinovića do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog(briše se)- od raskrsnice Bulevara Mihaila Lalića i Ulice Vlada Ćetkovića, Bulevarom Mihaila Lalića i Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog do Kraljevog parka;
od raskrsnice Ulice 27. Marta do Krivog mosta, Ulicom Dr. Ljubomira Rašovića, BulevaromDžordža Vašingtona do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog(briše se)- od raskrsnice ulica Jovana Tomaševića i 13. jula, Ulicom 13. jula
- Moskovskom ulicom do Bulevara revolucije
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 8: Dio biciklistički koridora od Bulevara Save Kovačevića do Željezničke stanice nije realizovan, pa predlažemo da se ovaj dio izmijeni tako da početak koridora bude Ulica Mitra Bakića .
Ne postoji koridor kroz Bulevar Jovana Tomaševića
Koridor od Krivog mosta do Bulevara Svetog Petra Cetinjskog nije realizovan.
Koridor od Bulevara Ivana Crnojevića se ne može računati u biciklističku infrastrukturu, jer postoje samo piktogrami duž mosta Milenijum, kao i znak na Bulevaru Ivana Crnojevića. Prilikom obnove dijela Bulevara, Glavni grad je umjesto piktograma u Bulevaru Ivana Crnojevića napravio parking mjesta.
Primjedba/predlog/sugestija 9: Na lokaciji 4 (gradsko groblje Čepurci), saobraćajnicu od raskrsnice iznad Trafostanice Ljubović do nadzemnog parkinga kod Gradskog groblja Čepurci prenamijeniti u pješačku stazu, uz dozvoljeno kretanje bicikala, a u cilju promocije održivih i ekoloških vidova transporta.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 9: Veliki broj stanovnika naselja u zahvatu DUP-a Zabjelo-Ljubović i Zabjelo 9 koristi pomenuti koridor kroz gradsko groblje Čepurci za kretanje u pravcu dijela grada Preko Morače i Stare Varoši. Zato je od izuzetnog značaja zadržati i unaprijediti ovu pješačku komunikaciju, jer se time olakšava mobilnost ljudi, podstiče aktivno kretanje i posredno smanjuju saobraćajne gužve, jer je stanovnicima olakšan transport iz jednog dijela grada u drugi na održiv, efikasan i ekološki način. Takođe je važno dozvoliti i kretanje biciklima, koji takođe koriste postojeći koridor za prolazak iz jednog dijela grada u drugi, čime se direktno podstiče i ta vrsta urbanog transporta.
Primjedba/predlog/sugestija 10: Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica nije usklađen sa Nacrtom Prostornog plana Crne Gore, što je u suprotnosti s članom 145 Ustava Crne Gore, koji propisuje hijerarhiju pravnih akata. Usvajanje ovog dokumenta narušilo bi pravni poredak i načelo vladavine prava.
Obrazloženje primjedbe/predloga/sugestije 10: Usvajanje nacrta nižeg reda koji je u suprotnosti s planom najvišeg reda predstavlja kršenje Ustava i zloupotrebu službenog položaja. Ovakvo djelovanje može dodatno podstaći sumnje u koruptivne aktivnosti u oblasti prostornog planiranja i izgradnje. Pozivamo Ministarstvo da povuče ovaj nacrt kako bi se izbjeglo dalje kršenje pravnog poretka i mogućnost teških krivičnih djela.