Analizirajući Nacrt strateškog plana razvoja Podgorice 2019-2024. godine došli smo do nekoliko zaključaka, na osnovu kojih dajemo preporuke za izmjene i dopune ovog dokumenta.
1. Nacrt strateškog plana razvoja Podgorice za narednih pet godina tretira biciklističke staze kao prostor za rekreaciju, iako to nije njihova primarna uloga. Biciklistička infrastruktura služi prije svega razvoju održivog saobraćaja, jer je biciklo najefikasnije prevozno sredstvo u urbanim sredinama, na distancama dugim do 5km, a prednosti koje biciklizam kao vid prevoza donosi su, vjerujemo, svima već dobro poznate. Dakle, biciklo je prevozno sredstvo idealno za upotrebu u Podgorici, prije svega zbog veličine grada, povoljne orografije i dobrih meteoroloških uslova. Razvoj biciklističke infrastrukture je započet 2015. godine i realizuje se promjenljivom dinamikom, u prvom redu zbog nedogovarajućeg planiranja, projektovanja i izvođenja. Jedan od koridora planiranih još prije 2015. godine i dalje nije započet, što dovodi u pitanje kontinuiranu posvećenost Glavnog grada poboljšavanju uslova za razvoj biciklističkog saobraćaja – uslova koji su nam, ako pogledamo stanje na podgoričkim ulicama, prijeko potrebni. Uopšte, ovaj nacrt ne predviđa dalji razvoj biciklističke infrastrukture, čime dosadašnje aktivnosti gube smisao i svode se na izuzetak, a ne pravilo u vođenju saobraćajne politike. Ovo nas zabrinjava utoliko više jer smo već mjesecima dio radne grupe koju predvode organi Glavnog grada, a koja se bavi razvojem Plana održive urbane mobilnosti (SUMP) za Podgoricu. Primjena mjera predviđenih ovim planom bi trebalo da počne uskoro, i da u gradski saobraćajni sistem uvede vidljive promjene. Nalazimo da je zabrinjavajuće da je ovaj plan u Nacrtu tek usput pomenut, i to kao jedna od aktivnosti u sklopu projekta Modernizacija i održivi razvoj infrastrukture u sistemu saobraćaja. Podsjećamo da Glavni grad od marta tekuće godine intenzivno radi na izradi SUMP-a, pod pokroviteljstvom Njemačke razvojne ogranizacije GIZ, a u saradnji sa širokim spektrom partnera i zainteresovanih strana. Pored toga, podsjećamo i da je gradonačelnik Glavnog grada u septembru ove godine izjavio da je uprava Grada odlučila da rješavanju problema saobraćaja pristupi na sistemski i sveobuhvatan način, te da je osnov za to upravo usvajanje pomenutog dokumenta. Stoga je krajnje čudno što Nacrtom nije posvećeno više pažnje Planu održive urbane mobilnosti, odnosno što taj Plan ne zauzima istaknuto mjesto u predmetnom dokumentu, što bi bilo za očekivati.
Pogrešna upotreba biciklističke infrastrukture u Podgorici
2. Na području Glavnog grada ne postoji adekvatna signalizacija koja bi vozačima motornih vozila skrenula pažnju na prisustvo biciklista na kolovozu, a time i na potrebu da voze oprezno. Predlog za konkretno poboljšanje u ovoj oblasti smo još prošle godine dostavili gradonačelniku kao dio dokumenta „Mjere za poboljšanje uslova za biciklizam u Podgorici”, koji vam šaljemo i sada, jer je u vezi sa ovim strateškim dokumentom.
3. U odjeljku „Javni prevoz putnika” naglašen je plan za razvoj jedinstvene elektronske karte, koju Glavni grad promoviše i najavljuje od 2012. godine. Kako su se saobraćajni uslovi u Podgorici za proteklih sedam godina značajno promijenili, bilo bi dobro da Nacrt preciznije definiše i predstavi način na koji će javni prevoz biti unaprijeđen, kao i koju će ulogu u tome imati budući Plan održive urbane mobilnosti. Problemi javnog prevoza sežu dalje od nepostojanja jedinstvene karte. Raspored autobuskih stajališta i linija nije prilagođen potrebama njihovih korisnika, pa je tako npr. autobusko stajalište kod Sahat kule udaljeno nekoliko stotina metara od škola čiji su đaci glavni korisnici ove vrste prevoza. U blizini Gimnazije ne postoji stajalište, niti je moguće u razumnom roku se prebaciti sa npr. Tuškog puta do ove škole koristeći autobuski prevoz. O kvalitetu i starosti vozila kojima se obavlja javni prevoz već smo opširno pisali. Rezultat ovakvog stanja u javnom prevozu je to da dominantnu ulogu prevoznika preuzimaju taksi vozila, koja su najveći zagađivači, proizvođači buke, neracionalni potrošači prostora i uzročnici saobraćajnih gužvi. Potpuna reforma javnog prevoza, razvoj biciklističke infrastrukture i poboljšanje uslova za biciklizam i pješačenje bili bi adekvatan odgovor na ove probleme. Međutim, Nacrt strateškog plana razvoja ne pokazuje da će ovim pitanjima biti posvećena pažnja u narednom petogodišnjem periodu.
4. Iako Prostorno-urbanistički plan Podgorice do 2025. godine predviđa obaveznu izgradnju biciklističkih staza u okviru rekonstrukcije starih i izgradnje novih saobraćajnica, Glavni grad ovu obavezu nije ispunio na novom bulevaru koji prolazi kroz Donju Goricu. Takođe, stiče se utisak da ova obavezujuća odredba Prostorno-urbanističkog plana neće biti ispoštovana ni kada je u pitanju planirana izgradnja odnosno rekonstrukcija drugih saobraćajnica. Tako se, na primjer, u okviru projekta br. 9 (Rekonstrukcija ulice Vojislavljevića) ne predviđa izgradnja biciklističkih staza, već se pominje samo proširenje postojeće ulice na četiri saobraćajne trake širine 3,5m sa razdjelnim ostrvom od 4m, te obostranim trotoarima po 3m.Uz to, gotovo nijedna državna ustanova nema parkiralište za bicikla i u narednom periodu bi bilo neophodno planirati njihovu izgradnju.
5. Krađe bicikala su poprimile zabrinjavajući nivo, na šta sistem nema adekvatnu reakciju niti rješenje. Naša istraživanja pokazuju da je strah od krađe jedan od najčešćih razloga zbog kojih građani Podgorice ne koriste biciklo kao prevozno sredstvo.
Iz istraživanja “Bolji saobraćaj, bolji grad”. Ilustracija: Srđa Dragović
6. Što se tiče pješačkih problema, imamo nedovoljno pješačkih staza i trotora u gotovo svim djelovima grada, prigradskih naselja i sela, osim užeg centra. Nepostojanje ove infrastrukture je čest uzrok saobraćajnih nezgoda sa fatalnim ishodom.
7. Kada je u pitanju bezbjednost saobraćaja, iz Nacrta nije jasno koje konkretne aktivnosti će biti preduzete u tom pravcu. Povećanje bezbjednosti saobraćaja pominje se tek kao očekivani ishod rekonstrukcije određenih saobraćajnica, što nije utemeljeno na naučnim činjenicama i dobrim praksama u ovoj oblasti. Stoga predlažemo da se nacrtom predvide druge, naučno utemeljene mjere poboljšanja bezbjednosti saobraćaja kao što su: smirivanje saobraćaja putem uvođenja zona sa ograničenjem brzine na 30 km/h u širem gradskom jezgru, a posebno u blizini škola i u stambenim naseljima; smirivanje saobraćaja na prometnim saobraćajnicama poput mosta Milenijum ili podvožnjaka prema Starom aerodromu na 40 km/h; pretvaranje ulica u pješačke/biciklističke zone; pretvaranje dvosmjernih ulica u jednosmjerne; uvđenje vertikalne i horizontalne signalizacije kojom se daje prioritet ugroženim učesnicima u saobraćaju poput pješaka i biciklista, podešavanje semafora na način da se zeleno svjetlo za pješake pali nekoliko sekundi ranije nego zeleno svjetlo za motorna vozila koja skreću, a ne obratno kao što je sada slučaj, i druge mjere.
8. Značajna poboljšanja potrebna su i u oblasti ruralnog turizma: predlažemo da u saradnji sa MORT i NTO Glavni grad renovira i dopuni signalizaciju na planinskim stazama, koja je postavljena prije desetak godina i koja je trenutno u veoma lošem stanju. Zvanični podaci pokazujuda u Podgoricu dolazi tek 7,3% turista koji posjete Crnu Goru, a veliki broj njih je zainteresovan upravo za kretanje ovim stazama. Bolja briga o planinskim stazama je šansa da privučemo turiste koji žele aktivan odmor, jer neke od pet publikovanih „Top Trails“ prolaze kroz našu opštinu. Nažalost, i sajt NTO je u prilično zapuštenom stanju, pa suove staze dostupne online samo zahvaljujući privatnoj inicijativi.
Signalizacija na planinskim stazama je u lošem stanju
9. Konačno, predlažemo da Nacrt obuhvati preporuke nedavno objavljenih istraživanja, kao što su naša publikacija „Bolji saobraćaj, bolji grad“ i Siemens studija „Smart City Podgorica”, u kojoj se o razvoju biciklističke infrastrukture i stvaranju uslova za razvoj urbanog biciklizma govori iz vizure potrebe za povećanjem energetske efikasnosti u našem gradu. Takođe, apelujemo da se strateški razvojni ciljevi usklade sa politikom razvoja održivog saobraćaja kakvu promoviše Plan održive urbane mobilnosti, čiju izradu vode upravo organi Glavnog grada.