Pontevedra je zabranila automobile decenijama prije nego što je većina gradova počela da razmišlja od vraćanju ulica pješacima.
Svake godine hiljade ljudi strada u saobraćajnim nesrećama u gradovima širom Europe. Nijedan od tih smrtnih ishoda se ne dešava u Pontevedri.
U posljednje dvije decenije automobili su odgovorni za manje od desetak smrtnih slučajeva u ovom sjeverozapadnom španskom gradu od 85.000 stanovnika; posljednji zabilježeni smrtni slučaj dogodio se 2011. godine, kada je 81-godišnjaka pregazio kombi za dostavu.
Objašnjenje rezultata Pontevedre je jednostavno: uprava je zabranila automobile u većem dijelu grada 1999. godine.
„Odlučili smo da redizajniramo grad tako da bude za ljude umjesto za automobile, i od tada ubiramo plodove“, kaže gradonačelnik Pontevedre Migel Anćo Fernandez Lores (Miguel Anxo Fernández Lores), koji je došao na vlast sa planovima za grad bez automobila prije više od 20 godina.
„Ne samo da više od deceniju nismo imali niti jedan smrtni slučaj na putevima, već je i zagađenje vazduha smanjeno za 67 posto, a naš ukupni kvalitet života u gradu se drastično poboljšao“, navodi gradonačelnik. Dodaje da se oko 15.000 ljudi se doselilo u grad otkako u njemu više nema automobila.
Dok gradovi nastoje da ispune ambiciozne klimatske ciljeve, mnogi razmatraju ili već sprovode mjere za izbacivanje automobila kao način za kako smanjenje emisija i tako i za zaštitu stanovnika od zagađenja.
Tokom pandemije gradovi poput Londona, Pariza i Brisela su izgradili nove mreže biciklističkih staza i napravili više prostora za pješake. Između 2019. i 2022. godine broj zona sa niskim emisijama – kojima se ograničava pristup određenim vrstama saobraćaja koji zagađuje – u evropskim gradovima porastao je za 40 posto, prema podacima kampanje Clean Cities. Osim toga, tokom 2020. godine više od 960 gradova u Evropskoj uniji učestvovalo je u Međunarodnom danu bez automobila, pri čemu je vipe desetina kasnije počelo da sprovodi mjere zabrane automobila u gradskim centrima jednom mjesečno.
Ipak, u većini ovih mjesta, automobili su duboko ukorijenjeni u gradski život – a u mnogim slučajevima su veliki djelovi grada projektovani tako da budu prilagođeni automobilima.
Napraviti otklon od takve vrste prostornog planiranja jeste izazov, ali Fernandez Lores tvrdi da to ne mora biti programski cilj koji bi značio gubitak izbora.
„Usvajanje ovakvih mjera u početku zahtijeva političku hrabrost“, ističe Fernandez Lores, pripadnik savez ljevičarskih galicijskih nacionalističkih partija, koji je2019. reizabran po šesti put. „Ali strah od gubitka izbora ne bi trebalo da uslovljava radnje koje preduzimaju odgovorni političari. Čini se da projektovanje grada za ljude zapravo može proći prilično dobro među biračima.“
Automobili napolje, ljudi unutra
Kao stanica na hodočasničkoj ruti Puta za Santjago koja se nalazi između galicijskog lučkog grada Viga i regionalne prijestonice Santjaga, Pontevedra je oduvijek bila živi trgovački centar u sjeverozapadnoj Španiji.
Do kasnih 90-ih godina XX vijeka, u prosjeku je 80.000 automobila dnevno prolazilo centrom grada. Svake godine bilježen je u prosjeku 140 saobraćajnih nezgoda sa teškim povredama.
„Ovaj grad je u praktično bio ogromno skladište automobila, prepuno privatnih vozila koja su zauzimala naš javni prostor, stvarala buku i emisije, te sprečavala naše građane – naročito djecu i stare – da imaju istinsku autonomiju u mjestu u kojem žive“, kaže Fernandez Lores, koji je odnio pobjedu na izborima za gradonačelnika Pontevedre 1999. godine obećavši da će ulice vratiti pješacima.
Promjene koje je uveo transformisale su Pontevedru. Istorijsko jezgro grada od 30.000 kvadratnih metara postalo je pješačka zona, a sva ulična parking mjesta su uklonjena. Saobraćaj je preusmjeren kako bi se potpuno izbjegao centar, a putnici u grad su usmjeravani na parkinge koji se nalaze na periferiji.
Pontevedra: prije i poslije. Foto: Grad Pontevedra / www.pontevedra.gal
Iako su automobili još uvijek imali pristup centru, bili su podvrgnuti ograničenju brzine od 30 km/h i ograničenju vremena u kojem su se mogli zaustavljati.
„Trebalo je vremena da to zaživi među lokalnim stanovništvom“, prisjeća se gradonačelnik. „Normalno je bojati se promjena, posebno tokom prve dvije godine projekta, kada je transformacija još u toku, pa ljudi ne mogu u potpunosti vidjeti konačne prednosti.“
Naročito je lokalna poslovna zajednica bila podijeljena oko nove postavke, a neki su se bojali da bi blokiranje pristupa automobilima obeshrabrilo kupce da trgovinu obavljaju u gradu.
„Neki ljudi su odmah shvatili: vlasnik jedne knjižare mi je kazao da podržava pretvaranje ulica u pješačke zone jer mu tokom svih godina poslovanja nikada automobil nije ušao da kupi knjigu“, navodi gradonačelnik uz smijeh. „Ali da biste napravili nešto ovako, morate razgovarati sa svima, saslušati bojazni koje imaju i potruditi se da objasnite pozitivne strane.“
Fernndez Lores kaže da se pozvao na lik milijardera Amansija Ortege, vlasnika modnog lanca Zara iz Galicije, koji je vrlo cijenjen u ovom području.
„Istakao sam da se radnje Zara obično nalaze u pješačkim trgovačkim ulicama, a ne na obilaznicama sa četiri trake. Mislim da su mnogi protivnici preispitali svoje stavove kad sam ih pitao da li misle da znaju više o biznisu od Amansija Ortege,“ navodi on.
Prvotno protivljenje je nestalo nakon što su lokalne trgovine ostvarile rast prometa nakon uvođenja pješačke zone. „Umjesto da se voze u tržne centre na periferiji, ljudi trguju u centru grada: Grad je naš tržni centar.“
Fernandez Lores naglašava da nije protiv automobila, ali da motorna vozila uglavnom pripadaju područjima van gradova. Umjesto toga, zalaže se za prostorno-plansku politiku kojom se daje prednost lokalnom životu u kojem se putovanja mogu obavljati pješke ili biciklom.
“Na grad ne treba gledati kao na saobraćajnicu, nego kao na prostor za suživot”, dodaje.
Više od dvije decenije nakon što je Pontevedra izbacila automobile, evropski gradovi počinju da uvode slične mjere.
Za sve veći broj gradonačelnika automobili su postali „negativci“, kaže Barbara Stol (Stoll), direktorica Kampanje za čiste gradove (Clean Cities Campaign).
Reaguju na „duplu nevolju“ – klimatsku i zdravstvenu krizu uzrokovanu zagađenjem vazduha tako što ograničavaju pristup automobilima koji zagađuju životnu sredinu ili kroz potpunu zabranu saobraćaja. U pitanju su mjere za koje Stol kaže da očekuje da će postati sve popularnije širom kontinenta, jer istovremeno čine gradove privlačnijim i poboljšavaju kvalitet života.
Autor: Aitor Hernández-Morales
Tekst je izvorno objavljen na portalu Politico, a adaptiran je i preveden uz podršku European Fund for the Balkans (EFB).