Biciklo.me uputilo je više predloga i sugestija za izmjene i dopune Nacrta Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Donja Gorica, tokom javne rasprave koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma tokom oktobra ove godine.
Između ostalog, predložili smo da se u DUP ucrta dvosmjerna biciklistička staza, i to od kružnog toka kod Doma zdravlja do Ulice Vojislavljevića. Naime, nakon što je 2019. godine propuštena prilika da se propuštena prilika da prilikom rekonstrukcije bulevara kroz Donju Goricu projektuju i izgrade i biciklističke staze, smatrali smo da treba naći nove načine za planiranje odgovarajuće biciklističke infrastrukture, kako bi se i ovaj dio grada povezao sa ostatkom biciklističke mreže.
Istovremeno, predložili smo da biciklistički saobraćaj na saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima odvija u skladu sa pravilima važećeg Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, odnosno da na kolovozu.
Pored toga, tražili smo ograničenje na svim saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima uvede maksimalno ograničenje brzine kretanja vozila od 30 km/h, ali i da se u zoni OŠ „Vlado Milić“ ograničenje brzine bude maksimalno 10 km/h.
U nastavku teksta integtalno prenosimo predloge i sugestie za izjmene i dopune ovog plana, onako kako su poslate resornom ministarstvu.
1) Na strani 47 teksta Nacrta, u dijelu „Biciklistički saobraćaj“, konstatuje se sljedeće:
„Na saobraćajnicama primarne mreže zabranjen je biciklistički saobraćaj na kolovozu.“ Naime, ova rečenica je u suprotnosti sa odredbama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima – ZOBS (Sl. list Crne Gore, br. 33/2012, 58/2014, 14/2017 – odluka US i 66/2019), konkretno članom 34, koji glasi: „Za vožnju bicikla, gdje ne postoji posebna staza, odnosno traka, može da se koristi kolovoz u širini do jednog metra od desne ivice kolovoza.“ Dakle, upotreba kolovoza za vožnju bicikla ne samo što nije zabranjena na kolovozu, nego se i izričito propisuje u ovom članu. Stoga, budući da saobraćajnice primarne mreže ne sadrže biciklističku infrastrukturu (staze ili trake), kretanje bicikala kolovozom je jedini način kretanja koji je utemeljen u zakonu.
S druge strane, kretanje biciklom na kolovozu duž saobraćajnica primarne mreže nije bezbjedno, usljed opasnosti koju predstavljaju motorna vozila. Podsjećamo da je prilikom rekonstrukcije i proširivanja Cetinjskog puta u bulevar 2019. godine propuštena prilika da se uz datu saobraćajnicu projektuju i biciklističke staze, čime je direktno prekršen krovni dokument – Prostorno-urbanbistički plan (PUP), kojim je propisano da „na svim gradskim saobraćajnicama koje se rekonstruišu – proširuju na 4 trake i onima koje se planiraju kao novi putni pravci, treba projektovati i biciklističke staze.“ Time je ne samo ignorisan ključni planski dokument, već je i građanima koji žele da putuju biciklom uskraćeno pravo da to čine na bezbjedan i lak način. Posljedice takve planske politike, kojom se favorizuje isključivo motorni saobraćaj, možemo da vidimo na gradskim ulicama.
Imajući u vidu ove činjenice, predlažemo sljedeće:
Rečenicu „Na saobraćajnicama primarne mreže zabranjen je biciklistički saobraćaj na kolovozu“ zamijeniti rečenicom „Na saobraćajnicama primarne mreže treba razmotriti mogućnost projektovanja biciklističkih traka odnosno staza na kolovozu, vodeći računa da te površine budu bezbjedne za kretanje biciklom. Alternativno, treba razmotriti mogućnost prenamjene postojećih trotoara u zajedničke pješačko-biciklističke površine.“
Rečenicu „Biciklistički saobraćaj se može dozvoliti na saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima u skladu sa pravilima važećeg ZOBS-a“ zamijeniti sljedećom: „Biciklistički saobraćaj na saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima odvija se u skladu sa pravilima važećeg ZOBS-a.“
2) Pored toga, predlažemo da se na svim saobraćajnicama sekundarne mreže i lokalnim putevima uvede maksimalno ograničenje brzine kretanja vozila od 30 km/h, u skladu sa važećim ZOBS-om. Naime, brojna istraživanja pokazuju da je redukovanje brzine motornih vozila u urbanim sredinama najefikasniji način za povećanje bezbjednosti u saobraćaju i zaštitu života. Na uvođenje ograničenja od 30 km/h u gradovima ove godine je pozvala i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Brojne zemlje su već krenule ovim putem: Španija je u maju 2021. godine donijela zakon kojim je na svim gradskim ulicama sa dvije saobraćajne trake uvedeno obavezno ograničenje brzine kretanja vozila od 30 km/h, dok je limit još rigorozniji u starim gradovima, gdje je ograničenje sada 20 km/h. U Holandiji je ograničenje brzine na 30 km/h u urbanim sredinama standard već decenijama, a mnogi gradovi koji su prethodnih godina uveli ovakvo ograničenje (npr. Oslo i Helsinki) sada bilježe 0 žrtava u saobraćajnim udesima.
3) Takođe, predlažemo da ulica koja vodi do OŠ „Vlado Milić“ bude zona usporenog saobraćaja, u skladu sa članom 160 ZOBS-a, sa ograničenjem od 10 km/h.
4) Kako bi se u budućnosti ispravili propusti u planiranju i projektovanju, poput onog u slučaju neizgradnje biciklističke staze duž Cetinjskog puta, predlažemo sljedeće:
Planirati dvosmjernu biciklističku stazu duž Cetinjskog puta (sa strane obale Morače), i to od kružnog toka od kojeg počinje Lješkopoljska ulica do kraja zone predmetnog DUP-a, kako bi se staza dalje nastavila do kružnog toka koji Cetinjski put povezuje sa ulicom Vojsilavljevića i Nikšićkim putem, u zoni DUP-a Gornja Gorica 1. Prilikom projektovanja treba voditi računa o standardima propisanim važećim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi.