Upotreba bicikla kao prevoznog sredstva za prevoz djece postaje sve popularnija širom svijeta, naročito u urbanim sredinama. Bicikli nude ekološki prihvatljiv, jeftin i praktičan način kretanja, a prevoz djece u prikolici predstavlja odličnu opciju za roditelje koji žele da svoje mališane uključe u svakodnevne aktivnosti na svježem vazduhu i od ranog djetinjstva upućuju na zdrave stilove života.

Biciklo kao prevozno sredstvo pruža brojne benefite, kako za odrasle, tako i za djecu. Jedan od najznačajnijih faktora jeste smanjenje emisije ugljen-dioksida, što doprinosi zaštiti životne sredine. Korišćenje bicikla za svakodnevne aktivnosti, kao što su odlazak u vrtić, školu ili prodavnicu, smanjuje zavisnost od automobila i goriva. Takođe, vožnja bicikla podstiče fizičku aktivnost, što doprinosi boljem zdravlju, a posebno je korisno za roditelje koji žele da u svoj dan uključe više kretanja i na taj način jednovremeno putuju i treniraju.

Pored ekoloških i zdravstvenih benefita, vožnja bicikla omogućava djeci da od ranog uzrasta uče o odgovornosti, saobraćajnim pravilima i značaju fizičke aktivnosti. Djeca koja se redovno voze biciklom ili u biciklističkoj prikolici razvijaju osjećaj za ravnotežu, prostor i bezbjedno kretanje u saobraćaju.

Jedna od glavnih prednosti korišćenja prikolice za biciklo jeste to što omogućava prevoz više djece odjednom, što nije moguće kod tradicionalnih sjedišta za bicikle. Takođe, prikolice su stabilnije i manje utiču na ravnotežu vozača bicikla, jer su nisko postavljene i prate biciklo sa minimalnim uticajem na njegovu upravljivost. Ovo ih čini odličnim rješenjem za duže vožnje ili roditelje koji nijesu sigurni u svoju sposobnost da balansiraju biciklo sa djetetom na sjedištu.

Kada je u pitanju prevoz djece, bezbjednost je na prvom mjestu. Prikolice za bicikle su dizajnirane sa posebnim sigurnosnim karakteristikama kako bi djeca bila zaštićena tokom vožnje. Većina modela dolazi sa čvrstim okvirom i sigurnosnim pojasevima koji sprečavaju dijete da ispadne iz prikolice. Takođe, mnoge prikolice imaju zaštitne mreže koje štite od insekata i prašine, kao i kišne prekrivače za zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova.

Važno je napomenuti da prikolice za bicikle moraju biti pravilno pričvršćene za biciklo kako bi se obezbijedila maksimalna stabilnost. Takođe, preporučuje se upotreba katadioptera i zastavica kako bi prikolica bila vidljiva ostalim učesnicima u saobraćaju, naročito u uslovima slabije vidljivosti. Kaciga za djecu je obavezna, čak i kada se nalaze u prikolici, jer pruža dodatnu zaštitu u slučaju pada ili sudara.

Pored toga, vozači bicikla moraju biti svjesni svojih ograničenja kada prevoze djecu u prikolici. Veća težina zahtijeva sporije kretanje, naročito prilikom skretanja i zaustavljanja. Takođe, preporučuje se izbjegavanje vožnje po putevima sa velikim saobraćajem i korišćenje biciklističkih staza kad god je to moguće.

Prikolice za bicikle su izuzetno praktične za svakodnevne aktivnosti, posebno kada je u pitanju prevoz djece. Većina modela je lako sklopiva, što omogućava jednostavno skladištenje i transport. Kada nijesu u upotrebi, prikolice se mogu lako odložiti u prtljažnik automobila ili u garaži.

Pored toga, prikolice su veoma udobne za djecu. Sjedišta su često postavljena sa dodatnim jastučićima, a prostor unutar prikolice je dovoljno prostran da dijete može da se opusti ili čak odspava tokom vožnje. Neki modeli imaju mogućnost prilagođavanja sjedišta ili naslona, što omogućava veću udobnost prilikom dužih vožnji.

Za roditelje koji često obavljaju svakodnevne zadatke biciklom, prikolica pruža dodatni prostor za prtljag. Pored djece, mnoge prikolice imaju dodatne pregrade ili torbe u koje se mogu smjestiti namirnice, torbe ili druge potrepštine.

Foto: Pinterest | Abitare Kids

Nažalost, crnogorski Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima zabranjuje korišćenje ovakvih prikolica, ali je naša organizacija Biciklo.me u predlogu za izmjene i dopune ovog zakona tražila da se omogući korištenje ove vrste prikolice i propiše njena upotreba.

Jedan od ključnih faktora za roditelje koji žele da koriste bicikl za prevoz djece, naročito na putu do škole, jeste izbor sigurnih staza i putanja. U mnogim gradovima se razvijaju mreže biciklističkih staza koje su odvojene od automobilskog saobraćaja, što značajno povećava sigurnost vozača bicikla, a posebno djece. Ove staze su često obilježenesvjetlosnom signalizacijom i sredstvima koja dodatno usporavaju saobraćaj u blizini škola.

Planiranje bezbjedne rute do škole podrazumijeva izbjegavanje prometnih ulica i korišćenje lokalnih biciklističkih staza ili mirnijih puteva. U mnogim zajednicama roditelji se udružuju kako bi organizovali zajedničke vožnje do škole, poznate kao “biciklistički autobusi”, gdje veća grupa djece i roditelja zajedno vozi bicikle do škole, što dodatno povećava sigurnost.

Takođe, u saradnji sa školama i lokalnim zajednicama, mnogi gradovi organizuju inicijative za promovisanje biciklizma kao sigurnog načina prevoza učenika. Postavljanje biciklističkih parkinga ispred škola, kao i edukacija djece o saobraćajnim pravilima, značajno doprinosi povećanju broja učenika koji se voze biciklom u školu.

U Njemačkoj djeca u osnovnim školama prolaze obuku o saobraćajnim pravilima, a često im se organizuju i praktične vježbe sa biciklima u sklopu tzv. “Fahrradprüfung” (biciklistički ispit). Ovaj program uči djecu kako da sigurno koriste bicikle u saobraćaju. U Holandiji se velika pažnja posvećuje osposobljavanju djece za sigurno učestvovanje u saobraćaju, posebno zbog visokog nivoa biciklističke kulture. Postoje škole biciklizma i posebni testovi koji se polažu u osnovnoj školi. Francuski programi za obuku djece u saobraćaju su obavezni u osnovnim školama, a organizuju se i specijalni kursevi kao što je “Savoir Rouler“, koji uči djecu kako da bezbjedno voze bicikle i koriste druge oblike prevoza. U Velikoj Britaniji postoji program nazvan “Bikeability“, koji djecu uči kako da sigurno voze bicikle u različitim saobraćajnim uslovima. Program je dostupan za različite uzraste, počevši od osnovne škole.

U Sloveniji se program za saobraćajnu edukaciju djece naziva “Kolesarčki“. Ovaj program je osmišljen kako bi djeca u vrtićima i osnovnim školama naučila osnovna pravila saobraćaja, posebno fokusirajući se na bezbjednost biciklista i pješaka. Program uključuje i praktične vježbe sa biciklima. A u Hrvatskoj postoji program pod nazivom “Jumicar“, koji je namijenjen edukaciji djece o saobraćajnim pravilima i sigurnosti u saobraćaju. Ovaj program se provodi u osnovnim školama i nudi djeci mogućnost da na praktičan način, kroz simulacije, nauče kako se bezbjedno ponašati u saobraćaju kao pješaci, biciklisti i budući vozači.

U Crnoj Gori još uvijek ne postoje ovakvi programi, ali nizak nivo bezbjednosti saobraćaja upućuje na saobraćajno obrazovanje od najmlađeg do najstarijeg uzrasta građana.

Plan održive urbane mobilnosti (SUMP – Sustainable Urban Mobility Plan) je ključni okvir za unapređenje infrastrukture i podsticanje održivih načina prevoza u gradovima, uključujući biciklistički prevoz. Ovaj plan postavlja cilj smanjenja zavisnosti od automobila kroz promociju biciklizma, pješačenja i javnog prevoza, čime se stvaraju sigurniji i zdraviji gradovi za sve građane.

Dejan Tofčević

Naslovna fotografija: Radlobby

Tekst je izrađen uz podršku Regionalne kancelarije Fondacije Heinrich Böll u Beogradu