MaaS (Mobility as a Service) predstavlja koncept koji integriše različite vrste transportnih usluga u jedinstvenu digitalnu platformu, omogućavajući korisnicima planiranje, rezervaciju i plaćanje putovanja putem mobilnih aplikacija. Cilj MaaS-a je smanjenje zavisnosti od privatnih automobila, optimizacija korišćenja javnog prevoza i smanjenje ekološkog otiska kroz promovisanje održive mobilnosti. U razvijenim zemljama, MaaS platforme omogućavaju kombinovanje različitih opcija prevoza kao što su javni autobuski i željeznički prevoz, bicikli, električni trotineti, taksiji i usluge dijeljenja vozila (car-sharing). Korisnici kroz jedinstvenu aplikaciju mogu odabrati najefikasniji, najekonomičniji ili ekološki najprihvatljiviji način kretanja.
Korišćenje ovog servisa bi unaprijedilo urbanu mobilnost i kvalitet života kroz:
- Smanjenje zagušenja u saobraćaju: Integracija različitih vidova prevoza smanjuje broj privatnih vozila na putevima, čija individualna upotreba najviše opterećuje infrastrukturu.
- Smanjenje emisija CO₂: Manji broj motornih vozila na ulicama smanjuje emisiju gasova koji prouzrokuju efekat staklene bašte, a svjedoci smo visokog nivoa zagađenja vazduha u gotovo svim gradovima u Crnoj Gori.
- Veću dostupnost prevoza za ranjive grupe: Omogućava lakši pristup prevozu osobama sa smanjenom pokretljivošću, kao i lakše planiranje putovanja.
- Povećanje efikasnosti gradskog saobraćaja: Optimizacija ruta i vremena putovanja smanjuje kašnjenja i gužve, koji su veliki problemi urbalne mobilnosti u Podgorici, a i šire, te kroz saobraćajnu multimodalnost se povećava efikasnost upotrebe različitih načina prevoza.
Podgorica, sa populacijom od preko 180.000 stanovnika, suočava se sa izazovima poput neregulisanog javnog prevoza, nedovoljne povezanosti prigradskih i ruralnih područja, kao i nedostatkom infrastrukture za alternativne oblike mobilnosti. Trenutno su dostupne osnovne opcije prevoza, poput gradskih autobusa, taksi usluga i ograničenog broja biciklističkih staza.
Implementacija MaaS-a u Podgorici bi zahtijevala digitalizaciju i unapređenje javnog prevoza kroz uvođenje modernih autobusa, GPS praćenja vozila i digitalnih karata. To bio bi prvi korak ka uključivanju javnog prevoza u MaaS platformu. Podgorica ima potencijal za širenje upotrebe bicikala i električnih trotineta, ali su potrebne dodatne biciklističke staze i stanice za iznajmljivanje, kroz sveobuhvatnu i stratešku izgradnju, te odustajanje od ad hoc rješenja, kojima se do sada prilično bezuspješno povremeno pokušavalo suočiti sa problemima urbane mobilnosti. Takođe je neophodna i integracija usluga, kroz uspostavljanje jedinstvene aplikacije koja bi korisnicima omogućila planiranje kombinovanih ruta. Na primjer, korišćenje bicikla do autobuske ili željezničke stanice, a nakon vožnje autobusom ili vozom, putovanje bi se nastavilo upotrebom električnog trotineta, bicikla, autobusa itd.
Ilustracija: Heinrich Böll Stiftung
Crna Gora, sa populacijom od oko 623.000 stanovnika, može značajno profitirati od MaaS koncepta, posebno u urbanim centrima poput Kotora, Budve i Herceg Novog, koji su tokom sezone preopterećeni velikim brojem vozila. Ključnu prepreku predstavlja slaba infrastruktura i neiskorišćenje vodenog međugradskog i lokalnog saobraćaja za umanjenje njenih nedostataka. Razvoj alternativnih oblika urbane mobilnosti je još uvijek u povoju, ali daje dobre rezultate, pa se može očekivati i njihov dalji razvoj. Potrebno je edukovati građane o prednostima dijeljenja prevoza i upotrebe alternativnih sredstava transporta, te obezbjediti regulatorni okvir koji omogućava efikasno povezivanje privatnih i javnih prevoznika.
Saradnja lokalnih vlasti, prevoznih kompanija i tehnoloških startupa može ubrzati razvoj MaaS platforme. Neophodan je razvoj infrastrukturnih kapaciteta kroz izgradnju biciklističkih i pješačkih staza, kao i postavljanje stanica za punjenje električnih vozila. Vlada, ali i lokalne samouprave, mogu stimulisati upotrebu održivih oblika mobilnosti subvencionisanjem cijena javnog prevoza i električnih vozila.
MaaS ima potencijal da unaprijedi mobilnost u Podgorici i širom Crne Gore, smanjujući saobraćajne gužve, troškove prevoza i zagađenje, koji ozbiljno narušavaju kvalitet života. Iako izazovi postoje, strateško ulaganje u infrastrukturu, tehnologiju i svijest građana može postaviti temelje za održiviju i moderniju mobilnost u zemlji. Za relizaciju ovako kompleksnog projekta je neophodna odgovorna, stručna i efikasna vlast, koja ima viziju razvoja Podgorice, ali i čitave Crne Gore, i u čijem središtu će biti zadovoljavanje potreba građana, a ne političkih partija.
Dejan Tofčević
Naslovna ilustracija: Smart Cities Transport
Tekst je izrađen uz podršku Regionalne kancelarije Fondacije Heinrich Böll u Beogradu