Za nas je 2022. bila dinamična i nadasve uspješna godina. Počev od izrade važnih strateških dokumenata, preko umrežavanja do povratka kritičnih masa ulicama Podgorice, tokom prošle godine smo sproveli niz aktivnosti i projekata koji imaju za cilj poboljšanje uslova za korišćenje bicikla u Crnoj Gori i promociju održive i aktivne mobilnosti. U nastavku slijedi pet najvažnijih događaja iz 2022. godine.
1. Postali smo član ECF
Na godišnjoj skupštini Evropske biciklističke federacije (ECF) održanoj u Berlinu početkom maja 2022. godine, Biciklo.me je primljeno u punopravno članstvo asocijacije koja okuplja organizacije civilnog društva iz cijele Evrope koje se zalažu za poboljšanje uslova za upotrebu bicikla.
Članstvo u ECF predstavlja veliku čast za našu organizaciju, jer je to potvrda kvaliteta rada, truda i entuzijazma koji već osam godina ulažemo kako bi uslovi za upotrebu bicikla u Crnoj Gori bili bolji.
Kao punopravan ovog udruženja, Biciklo.me nastoji da ostvari tijesnu saradnju sa srodnim organizacijama iz čitave Evrope, u cilju razmjene dobrih praksi i iskustava po pitanju unapređenja javnih politika u oblasti biciklizma. To će nam pomoći u misiji da crnogorske gradove učinimo humanijim mjestima za život, kako bi ljudi svih uzrasta i mogućnosti mogli lako i bezbjedno da koriste biciklo kao sredstvo održive mobilnosti.
2. Izradili smo nacrte strategija razvoja biciklizma za 3 sjeverne opštine
Tokom 2022. godine, Biciklo.me je izradilo nacrte strategija razvoja biciklizma za opštine Kolašin, Rožaje i Žabljak, kojima se daju smjernice za poboljšanje uslova za upotrebu bicikla u svrhu prevoza i rekreacije na teritoriji ovih opština. Autori tri strategije su naši članovi Stefan Bulatović, Jelena Anđelić i Sonja Dragović.
Ovo su prvi strateški dokumenti ovakvog tipa ne samo u ovim opštinama, već i na nivou Crne Gore, budući da nijedna druga opština do sada nije izradila slične akte.
U dokumentima su dati prikazi postojećeg stanja u pogledu uslova za vožnju biciklom u Kolašinu, Rožajama i Žabljaku, te konkretne mjere i preporuke o načinima na koje lokalne samouprave mogu podstaći i promovisati ovaj vid mobilnosti. Cilj ovih strateških dokumenata je da stvore preduslove za bezbjedno i efikasno kretanje biciklom kako bi se unaprijedio kvalitet života stanovnika u ovim opštinama, ali i osnažila turistička ponuda.
Epilog je takođe uspješan: lokalne skupštine u Rožajama i Kolašinu su usvojile ovaj strateški dokument, dok je na Žabljaku u toku postupak javne rasprave.
3. Critical Mass ponovo na ulicama Podgorice
Nakon dvije i po godine pauze zbog pandemije, nastavili smo da organizujemo tradicionalne kritične mase ulicama Podgorice. Tokom trajanja pandemije smo se pridržavali važećih mjera za sprečavanje širenja koronavirusa, te stoga nijesmo htjeli da dovodimo u opasnost zdravlje ljudi kroz masovna okupljanja.
Počeli smo sa djecom u sklopu Porodica festa, gdje smo sa najmlađima i njihovim roditeljima dali mogućnost da stiču samopouzdanje i biciklističko iskustvo vozeći gradskim ulicama. Zatim smo proljećnoj kiši uspjeli da odvezemo cijelu rutu i pokazali da je biciklo moguće voziti čak i kada vremenski uslovi nijesu naklonjenu – ali za to je potrebno stvoriti adekvatne uslove za bezbjedno, udobno i efikasno bicikliranje.
Prva ljetnja kritična masa bila je mnogo manje zahtjevna, jer je vožena uz zalazak sunca i uz veliku odziv sugrađana. Narednom, rano-septembarskom kritičnom masom obilježili smo početak nove školske godine, a kiša ponovo nije htjela da nas zaobiđe. Usred vožnje uhvatio nas je nemilosrdan pljusak, zbog kojeg je u gradu čak nestala i struja. Privremeno smo se sklonili dok je sipalo kao iz kabla, a nakon što se intenzitet padavina smanjio, nastavili smo po zacrtanoj maršruti i stigli nazad u centar – mokri, ali srećni.
Krajem septembra organizovali smo Orandžijadu u saradnji sa Ambasadom Kraljevine Holandije, kada smo u narandžastim majicama uhvatili veliki krug ulicama Podgorice. Narandžastu feštu smo nastavili u Filmskom centru Crne Gore, gdje smo nakon koktela svi zajedno odgledali holandski film ‘Dirigentkinja’. Godinu smo završili sa tradicionalnom novogodišnjom kritičnom masom, gdje smo po decembarskom suncu proslavili uspješnu godinu, (opet tradicionalno) uz odlično kuvano vino.
4. Organizovali smo prvu regionalnu konferenciju o SUMP na Zapadnom Balkanu
Krajem oktobra organizovali smo prvu regionalnu konferenciju posvećenu sprovođenju planova održive urbane mobilnosti u Podgorici, Sarajevu, Beogradu i Skoplju. Okupili smo predstavnike uprava iz ova četiri grada, aktiviste iz civilnog sektora i stručnjake iz oblasti održive urbane mobilnosti, a konferencija je privukla veliku pažnju stručne i laičke javnosti. Kroz tri panel diskusije, analizirali smo status implementacije planova u ova četiri grada, razmjenjivali dobre prakse i razgovarali o izazovima i mogućnostima za unapređenje. Zaključili smo da je za bolji kvalitet života u našim gradovima potrebno da više ljudi ide pješke, biciklom ili javnim prevozom. Zato je neophodno da mjere predviđene ovim strateškim dokumentima budu sprovedene što prije, a preduslov za to je da donosioci odluka i drugi akteri razumiju pomenuti novi pristup planiranju saobraćaja. Ako ste propustili konferenciju, možete je pogledati na linku ispod.
5. Objavili smo saobraćajni bonton „Najbolje je kad je bezbjedno“
U novembru smo objavili iIustrovani priručnik pod nazivom „Najbolje je kad je bezbjedno“ – saobraćajni bonton u kojem se na jednostavan i pristupačan način objašnjavaju važeća pravila za različite korisnike ulice. Priručnik je namijenjen korisnicima bicikla, ali i drugim učesnicima u saobraćaju – vozačima motornih vozila, pješacima i korisnicima električnih trotineta. U priručniku se nalazi pregled najvažnijih pravila, ali i savjeti za bezbjedno kretanje u gradskim sredinama. Autor priručnika je naš Dejan Tofčević. Tekst priručnika propraćen je maštovitim ilustracijama, čiji je autor poznati crnogorski ilustrator Srđa Dragović.
Vjerujemo da će priručnik biti koristan za sve korisnike ulice, bez obzira na oblik kretanja. Poštovanje pravila i međusobna tolerancija su jedni od ključnih načina na koje možemo doprinijeti bezbjednosti saobraćaja. Hajde da učinimo sve što je do nas kako bismo izbjegli opasne situacije na ulici. Jer najbolje je kad je bezbjedno.
To, naravno, nije sve. Imali smo i brojne druge akcije, kao što su: dodjela bicikala nagrađenim učenicima sa sjevera, uspješna akcija vraćanja pronađenih otuđenih bicikala u saradnji sa Upravom policije, brojna medijska pojavljivanja na teme mobilnosti i upotrebe bicikla i još puno toga. Nastavljamo borbu za humanije gradove i održivu mobilnost i tokom 2023!